U crkvi Krista Kralja započelo redovito slavljenje svete mise po izvanrednom obliku rimskog obreda
06.05.2018
Odlukom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića da se od mjeseca svibnja svake nedjelje i na zapovijedani blagdan slavi sveta misa po izvanrednom obliku rimskog obreda u smislu odredbi motuproprija pape Benedikta XVI. Summorum Pontificum, započelo je u nedjelju 6. svibnja redovito slavljenje svete mise po Misalu pape Ivana XXIII. u crkvi Krista Kralja na Mirogoju. Crkva na Mirogoju i ubuduće će biti mjesto slavljenja svete mise po izvanrednom obliku rimskog obreda.
Na početku svete mise, biskupski vikar za pastoral i povjerenik za vjernike laike preč. mr. Marko Kovač pročitao je odluku kardinala Bozanića kojom se preč. dr. Zvonimiru Kurečiću povjerava briga za vjernike u Zagrebačkoj nadbiskupiji koji svetu misu slave po izvanrednom obliku rimskog obreda.
U svojoj je prigodnoj homiliji preč. Kurečić izrazio radost što će se upravo u crkvi Krista Kralja, crkvi čiji je on rektor, od današnje nedjelje slaviti misa po izvanrednom obliku rimskog obreda. Osvrnuo se na pročitanu poslanicu apostola Jakova, koji piše o tome što znači biti kršćanin. Kršćanin je onaj koji je izvršitelj riječi, jer ako je netko samo slušalac a nije izvršitelj, on je „sličan čovjeku koji motri svoje rođeno lice u zrcalu: promotri se, ode i odmah zaboravi kakav bijaše“ – kazao je preč. Kurečić.
Zato Jakov, nastavio je, poziva vjernike da u svom djelu budu temeljito savršeni, odnosno da ono što čuju znaju primijeniti i na svoj život. Istaknuo je kako kršćanin koji se samo poziva na zapovijedi Božje ili koji možda zna napamet riječi evanđelja ili Svetog pisma, a te se riječi onda ne odražavaju u njegovu životu, nije pravi kršćanin.Podsjetivši da apostol Jakov u svojoj poslanici kao čistu i neokaljanu pobožnost pred Bogom napominje brigu za sirote i udovice u njihovoj nevolji, preč. Kurečić poručio je kako naša pobožnost ne smije biti samo izvanjska i privatna, već ona mora biti djelotvorna u zajednici.Na kraju svoje homilije potaknuo je okupljene vjernike da u ovom Marijinu mjesecu svibnju mole svetu krunicu za mir u svijetu.
U svom popratnom pismu uz motuproprij Summorum Pontificum 2007. godine, papa Benedikt XVI., između ostalog, ističe razloge koji su ga potaknuli da tim Motuproprijem obnovi onaj pape Ivana Pavla II. iz 1988. godine: „Riječ je o postizanju unutarnjega pomirenja u krilu Crkve. Promatrajući prošlost i podjele koje su tijekom stoljeća razdirale Kristovo Tijelo, uvijek se stječe dojam da u kritičnim trenucima, kad su podjele nastajale, odgovorne osobe u Crkvi nisu učinile dovoljno toga da se očuva ili zadobije pomirenje i jedinstvo; postoji utisak da su propusti unutar Crkve snosili dio krivnje da su se takve podjele mogle učvrstiti.
Ovakav pogled na prošlost danas nam nameće sljedeću obvezu: uložiti sve napore kako bi svima onima, koji doista žele jedinstvo, bilo moguće ostati u jedinstvu ili ga iznova pronaći“, napisao je tada papa Benedikt XVI. Također dodaje da je svjestan kako i „mladi otkrivaju ovaj liturgijski oblik, osjećaju njegovu privlačnost i u njemu pronalaze oblik koji im je osobito prikladan za susret s Otajstvom Presvete Euharistije“.
Redovito slavljenje svete mise po izvanrednom obliku rimskog obreda doprinosi očuvanju bogatstva koje je izraslo u vjeri i molitvi Crkve – kako je napisao papa Benedikt XVI., ali i omogućuje uvid u duhovno vrelo iz kojega se liturgijskom obnovom Drugog vatikanskog sabora razvio redoviti oblik rimskog obreda, po kojemu vjernici diljem svijeta pristupaju liturgijskom otajstvu – „izvoru i vrhuncu cjelokupnog kršćanskog života“.
