Marijina legija

Marijina legija u Župi Sv. Marka Križevčanina zaživjela je 2012. godine. Članovi apostolata obilazili su bolesnike i štićenike staračkih domova na području Župe te ih, pomažući župniku, pripremali za ispovijed u božićnom i uskrsnom vremenu.

Marijina legija poziva vjernike da se pridruže ovom apostolatu.

 

O pokretu Marijina legija

Marijina legija je međunarodni katolički pokret čiji je cilj sudjelovanje i suradnja u evangelizacijskom poslanju Crkve, pri čemu posebnu pozornost članovi posvećuju marijanskoj pobožnosti. Cilj je pokreta, u okviru crkvenoga poslanja, širiti vjeru i spašavati duše. Marijinu je legiju utemeljio Frank Duff koji je rođen 7. lipnja, 1889. godine u irskome glavnom gradu Dublinu, što govori da je riječ o staroj crkvenoj zajednici. Duff je 1913. godine stupio u Društvo sv. Vinka Paulskoga čiji je duh prihvatio, te je kao njegov član zavolio siromahe i obespravljene, promatrajući u svakome od njih Krista.

Marijinu je legiju osnovao 7. rujna 1921. s dvostrukim ciljem: ciljem duhovne obnove samih članova i širenjem Božjeg kraljevstva po Majci Božjoj. U doba održavanja Drugoga vatikanskog koncila u Rim ga je pozvao papa Pavao VI. kako bi Duff, kao vjernik laik na njemu bio promatrač, čime mu je zapravo iskazao priznanje i počastio njegovo djelovanje. Frank Duff umro je 7. studenoga, 1980. godine u Dublinu, a pokret se sve više širio. Pokopan je uz velike počasti, a u srpnju 1996. tadašnji dablinski nadbiskup Desmond Connell pokrenuo je proces za njegovo proglašenje blaženim.

Marijina legija danas ima oko 12 milijuna članova u dvije tisuće biskupija diljem svijeta. Riječ je o laičkom pokretu koji je osnovao vjernik laik, a širi se pod crkvenim vodstvom, pa danas zajednice Marijine legije redovito pripadaju u župne zajednice u kojima ostvaruju laički apostolat. Zbog svoje vjernosti Kristu i Crkvi, od osnutka je oko 4.000 članova Marijine legije poginulo, a više od 20.000 ih je završilo u zatvorima. I u Hrvatskoj – u kojoj djeluje od 1960. godine (prema nekim podacima od 1956.) – nailazila je na poteškoće, pa je u tadašnjem komunističkom sustavu morala djelovati skrovito.

Ime je preuzela od rimske legije – oružane postrojbe rimske vojske. No, oružje Marijine legije nisu koplja, mačevi, štitovi… nego molitva, žrtva i apostolski rad. Osnovna jedinica Marijine legije je prezidij – župna skupina vjernika koji pod vodstvom mjerodavnog župnika stoji Crkvi na raspolaganju. Nekoliko prezidija organiziraju se na dekanatsku ili državnu razinu, dok je vrhovno vodstvo legijski Koncilij u Dublinu.

Djelovanje Marijine legije

Marijina legija djeluje prema svom Priručniku koji je prilagodljiv svim kulturama i narodima. Radni se članovi legije sastaju i sudjeluju na radnim sastancima te najmanje dva sata tjedno obavljaju apostolski rad i dnevno mole molitvu Legije – Veliča (Magnificat). Na tjednom susretu se nakon zaziva Duha Svetoga moli krunica, a zatim slijedi kratko duhovno čitanje iz Priručnika. Potom se daju izvješća o radu. Slijedi „Catena legionis“, zatim nagovor svećenika ili predsjednika. Prije završne molitve svaki član (po dva zajedno) dobije radnu zadaću za nadolazeći tjedan. Za mlade ispod 18 godina postoje posebne skupine i posebna radna zaduženja.

Jednako tako, imaju godišnje duhovne vježbe, a u pokretu postoje i molitveni članovi koji svojim molitvama pomažu apostolat radnih članova. Na taj su način ujedinjeni molitva i djelovanje, kontemplacija i rad, što je zalog uspješnoga djelovanja.

Vjernici koji žele podupirati rad Marijine legije molitvom, mogu joj pristupiti kao molitveni članovi. Oni ne dolaze na susrete i ne dobivaju radna zaduženja, ali mole legijske molitve i krunicu Majke Božje. Za izgradnju i djelovanje Marijine legije molitveni članovi su podjednako važni kao i aktivni članovi.

Marijina legija stoji Crkvi na raspolaganju za svaki dušobrižnički ili socijalni rad (osim davanja materijalne pomoći, skupljanja novca i političkog djelovanja). Konkretno, to znači da članovi Marijine legije – u dogovoru sa župnikom – idu u kućne posjete novim župljanima, mladim bračnim parovima, roditeljima, mladim katolicima, bolesnim, starim i osamljenim osobama (kako kod kuće, tako i u domovima), pohađaju zatvorenike, daju poduku, pripremaju bolesnike na primanje sakramenata i dolazak svećenika, vode dječje skupine, brinu za strance, prognanike, izbjeglice, pozivaju od praga do praga na župne priredbe, misu, misije, šire katolički tisak i letke, provode apostolat među osobama na rubu društva: ovisnicima o alkoholu i drogi, prostituciji, beskućnicima te pružaju pomoć u župnom uredu i župnoj knjižnici.

 

  • Podijeli